Štampa

Za osobe sa kompromitovanom funkcijom bubrega važno je pridržavanje određenih principa ishrane kako bi se smanjila količina razgradnih produkata u krvi. Razgradni produkti u krvi potiču delom od hrane i tečnosti koje konzumiramo. Kada je funkcija bubrega ugrožena, bubrezi ne filtriraju i ne uklanjaju ove materije na adekvatan način. Adekvatna ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju i unapređenju rada bubrega i može usporiti napredovanje bolesti.

Bubrežna dijeta

Pod „bubrežnom dijetom“ smatra se ona ishrana koja sadrži malo natrijuma (drugim rečima, ishrana sa smanjenim sadržajem kuhinjske soli i brojnih drugih aditiva), fosfora, kalijuma i proteina. Bubrežna dijeta takođe naglašava važnost konzumiranja visokokvalitetnih proteina u manjim količinama i pažljivo doziranje unosa tečnosti. Nekim pacijentima je takođe potrebno ograničiti unos kalcijuma.

Na koje je namirnice/sastojke iz ishrane potrebno posebno obratiti pažnju kako bi se uspešno sprovela „bubrežna ishrana“?

 

Natrijum je mineral koji se nalazi u većini namirnica, prirodno sadržan. Prerađena hrana sadrži visok nivo natrijuma, zbog dodate soli.

Zašto pacijenti sa poremećenom funkcijom bubrega treba da prate unos natrijuma?

Previše natrijuma može biti štetno za ljude koji imaju poremećaj funkcije bubrega jer njihovi bubrezi ne mogu adekvatno eliminisati višak natrijuma i tečnosti iz organizma. Kako se natrijum i tečnost nakupljaju u tkivima i krvotoku, dolazi do povećanog žeđanja, pojave edema: oticanja u predelu nogu, ruku i lica. Povišen krvni pritisak, srčana insuficijencija, kao i nakupljanje tečnosti u plućima može dovesti do pojave kratkog daha i otežanog disanja.

Kako pacijenti mogu da prate unos natrijuma?

Ističe se značaj čitanja deklaracije na hrani koju kupujemo i konzumiramo: smatra se da hrana ima visok sadržaj soli ukoliko u 100g namirnice ima >1,5g NaCl. Potrebno je obratiti pažnju na veličinu porcije. Koristiti sveže meso u manjim količinama umesto mesnih prerađevina. Izbegavati velike količine pekarskih proivoda uključujući i hleb. Birati sveže voće i povrće. Izbegavati industrijski prerađenu i konzerviranu hranu. Pacijentima se savetuje da ne dosoljavaju hranu prilikom pripreme i neposredno pre konzumiranja. Savetuje se upotreba začina na bazi bilja (ali ne mešavine začina koje predstavljaju oko 60% kuhinjsku so).

Kalijum je mineral koji se nalazi u mnogim namirnicama koje jedemo, a takođe se prirodno nalazi u telu. Kalijum doprinosi održavanju normalnog krvnog pritiska, doprinosi normalnoj funkciji mišića i normalnom funkcionisanju nervnog sistema. Kalijum je neophodan i za održavanje ravnoteže tečnosti i elektrolita u krvotoku. Bubrezi pomažu da se zadrži odgovarajuća količina kalijuma u našem telu dok se suvišne količine izlučuju urinom.

hrana bogata kalijumom

Zašto pacijenti sa poremećajem u radu bubrega treba da prate unos kalijuma?

Kada bubrezi rade smanjenim kapacitetom, više ne mogu ukloniti višak kalijuma, pa nivo u organizmu raste. Visoki kalijum u krvi se naziva hiperkalemija i može izazvati: slabost mišića, poremećaje srčanog ritma, usporen puls, pa čak i iznenadan zastoj rada srca.

Upoznavanje sa namirnicama koje su bogate u sadržaju kalijuma i njihovim ograničenim unosom pomaže pacijentima da održavaju nivo kalijuma u bezbednim opsezima.

Ograničiti (povremeno u manjim količinama konzumirati):

 

Fosfor je mineral koji doprinosi održavanju normalnih kostiju i zuba. Fosfor takođe doprinosi normalnoj fukciji ćelijskih membrana i održavanju ćelijskog metabolizma. Normalno, bubrezi mogu ukloniti višak fosfora iz krvi. Kada je funkcija bubrega ugrožena, fosfor se nakuplja što može dovesti do demineralizacije kostiju, čineći ih podložnim frakturama, takođe višak fosfora može izazvati iritirajuće promene na koži kao i bolove u predelu zglobova. Mnoga industrijski prerađena (upakovana) hrana sadrži značajnu količinu fosfora te je treba izbegavati.

Ograničiti (povremeno u manjim količinama konzumirati):

Sigurnosni dnevni unos proteina

Proteini su neophodni u našoj ishrani svakodnevno, oni su osnovna gradivna materija, važni su za izgradnju mišića, zaceljivanje rana, odbranu od infekcije. Potrebe za proteinima variraju u zavisnosti od starosti, pola i opšteg zdravstvenog stanja. Za svaku odraslu zdravu osobu, postoji minimalna količina proteina koju je svakodnevno neophodno uneti i ta količina se zove sigurnosni dnevni unos proteina i računa se prema formuli: 0,83x1,1g/kg telesne mase. Apsolutno je esencijalno uneti dovoljno proteina svaki dan, kako bi se zadovoljile potrebe organizma, ali uz oprez ako postoji smanjena funkcija rada bubrega. Ljudima sa bolestima bubrega koji nisu na dijalizi, preporučuje se dijeta sa nižim sadržajem proteina. Mnoge studije sugerišu da ograničenje količine proteina i uključivanje više namirnica biljnog porekla u ishranu može pomoći da se uspori gubitak bubrežne funkcije. Tačna količina proteina koja vam je potrebna zavisi od veličine vašeg tela, vašeg nutritivnog stanja i problema sa bubrezima. Kod pacijenata sa bubrežnom insuficijencijom smatra se da taj unos treba da iznosi 0,6-0,8g/kg/dan. Budući da premalo proteina može dovesti do pothranjenosti u bilo kom stadijumu bubrežnih bolesti, nikako ne treba potpuno isključiti izvore proteina iz ishrane.

ishrana bogata proteinima

Proteini u ishrani potiču i iz životinjskih i iz biljnih izvora. Proteini iz namirnica životinjskog porekla imaju sve esencijalne aminokiseline. Namirnice životinjskog porekla sadrže proteine koj imaju odličnu bioiskoristljivost, ali konzumiranje velikih količina ovih namirnica (tradicionalno zastupljeno na našem području) sa sobom nosi i unos velikih količina „loših“ masnoća (zasićenih masti), te se iz tog razloga preporučuje maksimalno oganičavanje unosa naročito masnih odrezaka crvenog mesa, mlečnih proizvoda sa visokim sadržajem mlečne masti i žumance jaja , dok se svakako preporučuje umerena upotreba ribe, živinskog mesa (bez kožice) i mlečnih proizvoda sa smanjenim sadržajem mlečne masti. Dobri izvori proteina su i pojedne namirnice biljnog porekla poput mahunarki, orašastih plodova, sočivo, šampinjoni. Čak i pojedine vrste žitarica smatramo dobrim izvorima proteina (proso, heljda, kinoa amarant i dr).

Ograničiti (povremeno u manjim količinama konzumirati) ukupno: 200g dnevno

Smernice u ishrani osoba sa poremećajem rada bubrega

 ishrana za bubrezne bolesnike

 

ishrana za bubrezne bolesnike drugi deo

Pogledajte još…