Štampa

Kanabis ili marihuana u svom sastavu ima više jedinjenja sa potencijalno terapijskim i lekovitim svojstvima, a to se posebno odnosi na Δ-9-tetrahidrokanabinol i kanabidiol. Kanabis, poznat i kao marihuana, odnosi se na sorte biljaka kanabisa koje sadrže tetrahidrokanabinol (THC). THC je glavni sastojak kanabisa koji pokazuje psihoaktivne efekete i može dovesti do karakterističnog osećaja. Kanabinoidi su jedinjenja u kanabisu. Kanabidoil ili CBD su poznati kanabinoidi za koje se kaže da imaju određene zdravstvene koristi. CBD se razlikuje od THC-a.

Tokom proteklih 25 godina, stavovi o kanabisu su se brzo menjali, sa sve liberalnijim pristupom i legalizacijom upotrebe  marihune u medicinske i rekreativne svrhe. Kao rezultat, potrošnja proizvoda od kanabisa se znatno povećava, posebno među mladima.

Kanabis može imati terapeutske koristi, ali su ovi efekti retko zastupljeni kada govorimo o uticaju na kardiovaskularno zdravlje. Suprotno tome, mnoge od zabrinjavajućih zdravstvenih implikacija kanabisa tiču se upravo uticaja na kardiovaskularne bolesti, iako ovi efekti mogu zavisiti od načina i mehanizma konzumacije.

medicinska upotreba kanabisa

Kanabis za kontrolu bola

Neki od najsnažnijih dokaza koji podržavaju medicinsku upotrebu marihuane odnose se na upotrebu marihuane za kontrolu hroničnog bola. Kanabinoidna jedinjenja u interakciji sa receptorima u nervnim ćelijama usporavaju impulse bola i olakšavaju nelagodnost. Kanabinoidi su se takođe pokazali efikasnim u smirivanju mučnine i povraćanja. Pored toga, marihuana je snažan induktor apetita. Kombinacija ovih svojstava čini marihuanu terapijskom opcijom za ljude koji se nose sa neželjenim efektima hemoterapije i druge koji su u opasnosti od neželjenog gubitka kilograma. Međutim, u uslovima kada bi višak kilograma mogao pogoršati postojeće zdravstvene probleme, poput dijabetesa, stimulacija apetita bila bi kontraproduktivna.

Upotreba kanabisa povezana je sa značajnim rizikom, bez koristi za zdravlje kardiovaskularnog sistema

Pojedine studije su otkrile da u roku od jednog sata od pušenja kanabisa, THC može da izazove abnormalnosti srčanog ritma, poput tahikardije, prevremenih komorskih kontrakcija, atrijalne fibrilacije i ventrikularnih aritmija. Isto tako, čini se da THC, takođe, stimuliše simpatički nervni sistem, koji je odgovoran za stanje „bori se ili beži“, što rezultuje ubrzanim pulsom, većom potrebom srca za kiseonikom, višim krvnim pritiskom tokom i disfunkcijom unutar zidova arterija (endotelna disfunkcija).

Suprotno tome, studije koje su ispitivale uticaj CBD-a, odnosno situacije kada unos ovih jedinjenja ne dovodi do intoksikacije organizma, pronašle su povezanost sa usporenim pulsom, nižim krvnim pritiskom, povećanom vazodilatacijom (sposobnost otvaranja arterija), i potencijalno smanjenim upalnim odgovorom. Upala je povezana sa aterosklerozom, polaganim sužavanjem arterija, koja se nalazi u osnovi većine srčanih i moždanih udara.

Pušenje i udisanje kanabisa, bez obzira na sadržaj THC-a, povezano je sa kardiomiopatijom (disfunkcija srčanog mišića), anginom (bol u grudima), srčanim udarima, poremećajima srčanog ritma, iznenadnom srčanom smrću i drugim ozbiljnim kardiovaskularnim stanjima. U državama u kojima je kanabis legalizovan, primećen je porast broja hospitalizacija i poseta hitnih službi zbog srčanih udara.

Način konzumiranja kanabisa može uticati na to kako utiče na srce i krvne sudove. Pokazalo se da pušenje i udisanje kanabisa, bez obzira na sadržaj THC, povećava koncentraciju karboksihemoglobina u krvi (ugljen monoksid, otrovni gas) pet puta, a, isto tako, dovodi do trostrukog povećanje katrana (delimično sagorele zapaljive materije), slično efektima udisanja duvanske cigarete.

Za ljude kojima je dijagnostikovana srčana bolest, kanabis bi trebalo koristiti izuzetno oprezno, jer kanabis istovremeno povećava potrebu srca za kiseonikom i smanjuje raspoloživu količinu kiseonika, što može prouzrokovati anginu (bol u grudima). Pored toga, u nekim studijama kanabis je izazvao srčani udar kod ljudi sa osnovnom bolešću srca. Druge studije povezuju upotrebu kanabisa sa većim rizikom od moždanog udara i srčane insuficijencije. Još jedna briga starijih odraslih koji koriste kanabis je potencijalna interakcija sa drugim lekovima, uključujući razređivače krvi (antikoagulanti), antidepresive, antipsihotike, antiaritmike koji se koriste za abnormalnosti srčanog ritma i lekove statine koji smanjuju nivo holesterola.

marihuana i lekar kardiolog

Marihuana i srce

Neki od dokumentovanih efekata marihuane na srce uključuju:

Važna poruka je da svako ko razmišlja o upotrebi marihuane - a posebno oni sa poznatim bolestima srca ili krvnih sudova - treba da razgovara sa svojim lekarom pre započinjanja konzumacije kako bi blagovremeno sagledao rizik po svoje kardiovaskularno i sveukupno zdravlje.

Bolesno srce i marihuana – ne tako dobra kombinacija

Iako se kardiolozi često interesuju da li pacijent koristi duvan i savetuju o načinima i mogućnostima prestanka pušenja duvana, retko proveravaju da li pacijent upotrebljava kanabis. Slično tome, pacijenti možda neće podrazumevati da kanabis može imati važne efekte na krvni pritisak, metabolizam kardiovaskularnih lekova i celokupno zdravlje srca - neki od ovih efekata mogu zapravo biti vrlo slični štetnim efektima pušenja duvana na zdravlje.

Jedna od retkih stvari koje naučnici pouzdano znaju o marihuani i zdravlju kardiovaskularnog sistema je da ljudi sa utvrđenim srčanim oboljenjima koji su pod stresom brže razvijaju bol u grudima ako puše marihuanu nego što bi to inače činili. To je zbog složenih efekata kanabinoida na kardiovaskularni sistem, uključujući povećanje pulsa u mirovanju, širenje krvnih sudova i opterećenja srčane pumpe. Istraživanja sugerišu da je rizik od srčanog udara nekoliko puta veći tokom sata od pušenja marihuane nego što bi to bio uobičajeno. Iako ovo ne predstavlja značajnu pretnju za ljude koji imaju minimalan kardiovaskularni rizik, to bi trebalo da bude alarm za sve koji imaju istoriju srčanih bolesti.

Zato bi trebalo da znate da, iako su naučni dokazi još uvek nepotpuni, postoji solidna količina zaključaka koji ukazuju na povezanost između konzumacije kanabisa i pojave ili pogoršanja kardiovaskularnog zdravlja.

Izvor: Harvard, Heart

psihodelija i srce

Pogledajte još...