Štampa

Tri glavne arterije, svaka ne veća od tankih špageta, protežu se površinom vašeg srca. Svaka od ovih arterija se grana u progresivno sve manje i manje žile koje na kraju prodiru u vaš srčani mišić. Oštećenja ovih sitnih žila mogu smanjiti dotok krvi u srce - stanje poznato kao koronarna mikrovaskularna bolest.

Šta je koronarna mikrovaskularna bolest?

Koronarna mikrovaskularna bolest (koja se ponekad naziva i bolest malih arterija ili bolest malih sudova) je bolest srca koja pogađa zidove i unutrašnji sloj sictnih krvnih sudova - koronarnih arterija koji se odvajaju od većih koronarnih arterija na površini srca. Koronarna bolest srca, koja se takođe naziva i bolest koronarne arterije, uključuje formiranje plaka koji može blokirati protok krvi. Kod koronarne mikrovaskularne bolesti, male krvne žile - srčane arterije nemaju plak, već je njihov unutrašnji zid oštećen, a što može dovesti do spazama i smanjenja protoka krvi kroz srčani mišić.

Žene češće razvijaju koronarnu mikrovaskularnu bolest, a ova bolest se naročito javlja kod mlađih žena; međutim, i muškarci i žene koji imaju koronarnu mikrovaskularnu bolest često imaju pridružene bolesti i stanja kao što su šećerna bolest, visok krvni pritisak ili porodičnu anamnezu kardiomiopatije.

Premali da bi se videli

"Budući da su sudovi u mikrocirkulaciji toliko sitni, o njima možemo saznati samo preko indirektnih pokazetalja", kaže dr Marcelo Di Carli, profesor radiologije i medicine na Medicinskom fakultetu Harvard. Ovi krvni sudovi su suviše mali da bi se prikazali na koronarografiji, testu koji koristi kontrast i posebne rendgenske zrake koji mogu otkriti suženja ili začepljenja većih arterija srca. Lekari sumnjaju na koronarnu mikrovaskularnu bolest kod ljudi koji imaju bol u grudima, ali nemaju dokaz o opstrukciji u velikim koronarnim arterijama. Ovi pacijenti će zahtevati više specijalizovanih imidžing modaliteta koji uključuju PET ili MRI skeniranje. Ovi testovi mogu da procene "rezervu koronarnog protoka", meru koliko dobro srce može da poveća svoj dotok krvi u odgovoru na stres.

Mnogo onoga što znamo o koronarnoj mikrovaskularnoj bolesti dolazi iz danske studije koja je uključila više od 11.000 ljudi koji su bili podvrgnuti koronarografiji zbog bola u grudima. Trećina muškaraca i dve trećine žena nisu imale značajnije blokade u koronarnim arterijama. "Imali su ono što nazivamo neopstruktivnom aterosklerozom, što ukazuje da su mikrovaskularne nepravilnosti najverovatnije bile odgovorne za njihove simptome", kaže dr Di Carli. Koji je razlog zašto je koronarna mikrovaskularna bolest učestalija kod žena, nije do kraja jasno.

kapilar

Čini se da nekoliko faktora leži u osnovi koronarne mikrovaskularne bolesti. Jedan je zadebljanje ćelija koje oblažu unutrašnje zidove malih arterija čime se smanjuje raspoloživi prostor unutar krvnog suda. Drugo, sloj ćelija najbliži krvi (endotelne ćelije) gubi svoju normalnu sposobnost da reguliše protok krvi kao odgovor na povećane zahteve srčanog mišića, npr. tokom vežbanja. Pored toga, apsolutni broj i gustina kapilara (najsitnijih krvnih sudova) je niži kod ljudi koji imaju mikrovaskularne bolesti u poređenju sa ljudima koji nemaju tu bolest.

Šta uzrokuje koronarnu mikrovaskularnu bolest?

Isti faktori rizika koji izazivaju aterosklerozu mogu izazvati i koronarnu mikrovaskularnu bolest. Ateroskleroza je bolest kod koje se unutar arterija nakuplja plak koji u manjoj ili većoj meri dovodi do suženja same arterije ili njenog potpunog začepljenja.

Faktori rizika za aterosklerozu uključuju:

Koji su znaci i simptomi koronarne mikrovaskularne bolesti?

Osobe sa koronarnom mikrovaskularnom bolesti često imaju bol u grudima, simptom koji se, takođe, naziva i mikrovaskularna angina, koji obično traje duže od 10 minuta, a može trajati i duže od 30 minuta.

Ostali znaci i simptomi koronarne mikrovaskularne bolesti su:

Ljudi koji imaju simptome koronarne mikrovaskularne bolesti često ih primećuju tokom svojih rutinskih dnevnih aktivnosti i u doba mentalnog stresa, ali ređe tokom fizičke aktivnosti ili napora. Ovo se razlikuje od klasične koronarne bolesti kod koje se simptomi često prvi put pojave dok je osoba fizički aktivna.

 Dijagnoza koronarne mikrovaskularne bolesti

Vaš lekar će dijagnostikovati koronarnu mikrovaskularnu bolest na osnovu vaše anamneze, fizikalnog pregleda i rezultata dodatnih ispitivanja. Lekari će takođe proveriti da li imate neke faktore rizika za srčane bolesti. Na primer, vaš lekar može da izmeri vašu težinu i visinu i proveri da li ste gojazni. Takođe, može preporučiti testove kojim se određuje holesterol u krvi, ili detektuje metabolički sindrom i dijabetes.

mikrovaskularna angina

Dijagnostički testovi

Faktori rizika za koronarnu mikrovaskularnu bolest i ostale srčane bolesti često su isti. Iz ovog razloga, verovatno ćete biti upućeni da uradite standardni set kardioloških pregleda, kao što su:

Nažalost, standardni testovi za koronarnu bolest nisu dizajnirani tako da otkriju koronarnu mikrovaskularnu bolest. Ovi testovi traže začepljenja na velikim koronarnim arterijama. Koronarna mikrovaskularna bolest zahvata sitne koronarne arterije. Ako rezultati ispitivanja pokazuju da nemate srčane bolesti, vaš lekar može postaviti dijagnozu koronarne mikrovaskularne bolesti. To bi se moglo dogoditi ako postoje znaci da premalo kiseonika dospeva do sitnih arterija vašeg srca.

Lečenje koronarne mikrovaskularne bolesti

Ublažavanje bola jedan je od glavnih ciljeva lečenja koronarne mikrovaskularne bolesti. Vrlo je važno usmeriti lečenje na korekciju i kontrolu ostalih faktora rizika i drugih simptoma.

Terapija ove bolesti može da podrazumeva lekove kao što su:

krvni sud iznutra

Prevencija koronarne mikrovaskularne bolesti

Nisu sprovedene posebne studije o tome kako sprečiti koronarnu mikrovaskularnu bolest. Istraživači još ne znaju kako se ili na koji način sprečavanje nastanka ove bolesti razlikuje od sprečavanja pojave i kontrole ostalih srčanih bolesti. Promena stila života može vam pomoći da smanjite rizik od mikrovaskularne bolesti srca.