Štampa

Puno se piše o tome kako korona virus utiče na srčani mišić, o prolongiranoj simptomatologiji nakon COVID-a, dugotrajnom osećaju slabosti i malaksalosti. Kako zapravo Corona virus utiče na miokard, šta je post-kovid sindrom?

Koji virusi izazivaju upalu srčanog mišića?

Iako ne toliko učestala kao bolest krvnih sudova srca (koronarna bolest), upala srčanog mišića ili miokarditis jeste veoma značajna bolest koja se može javiti kod ljudi svih uzrasnih kategorija, ali je, ipak, najčešća u populaciji mlađih i prethodno zdravih ljudi. Javlja se dva puta češće kod muškaraca i predstavlja treći vodeći uzrok iznenadne smrti kod dece i mladih. Klinička slika virusne upale srčanog mišića može značajno da varira. Većina bolesnika brzo ozdravi i potpuno se oporavi, oko 20% razvije srčanu slabost, a na žalost 4-6 od 100.000 obolelih umre zbog miokarditisa.

Postoji veći broj virusa koji mogu da dovedu do upale srčanog mišića. Ovi virusi se zbog svoje sklonosti da napadnu srčani mišić nazivaju kardiotropni virusi. Miokarditis najčešće izazivaju virusi iz grupe B Coxsackie virusa, zatim virus gripa, herpes simplex virus 6, hepatitis C, HIV, citomegalovirus (CMV), Ebstein-Barr virus, Parvovirus B19, pa i virus zapadnog Nila, a svakako i trenutno aktuelni SARS-CoV2 korona virus. O tome koji je virus u konkretnom slučaju izazvao miokarditis lekari otkrivaju putem seroloških analiza, odnosno određivanja prisustva antitela u krvi.

kovid miokarditis

Po čemu je kovid infekcija drugačija od drugih infekcija? Ono što je kažu karakteristično za korona virus je da on stvara tegobe sa srcem i ljudima koji nisu imali nikakve srčane bolesti. Zbog čega korona dovodi do miokarditisa?

Korona virus je specifičan po mnogo čemu. Prošlo je više od godinu dana od kako se borimo sa Kovidom i do sada su lekari stekli značajno iskustvo o tome kakvu kliničku sliku izaziva Kovid, koji je profil pacijenata kod kojih se očekuju komplikacije i, naravno, kako da lečimo pacijente obolele od Kovida.

Kovid treba posmatrati kao sistemsku bolest. Iako je najčešća klinička slika bolesti iskazana kroz respiratorne tegobe, značajan broj bolesnika ima raznovrsniju prezentaciju bolesti. Smatra se da je oko 20-30% bolesnika inficiranih sa korona virusom pod rizikom da razvije upalu srčanog mišića. Da li će doći do miokarditisa zavisi, najpre, od imunološkog statusa, virulentnosti virusa i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. S druge strane, moguće je da bolesnik koji prethodno nije bolovao od bolesti srca i krvnih sudova razvije upalu srčanog mišića. Međutim, trebalo bi imati na umu da su brojni faktori rizika koji su značajni za nastanak i razvoj komplikacija kod korona virusne infekcije, ujedno i faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti (gojaznost, šećerna bolest, hipertenzija i dr.). Isto tako, pokazano je da novi sojevi virusa izazivaju težu kliničku sliku i pogađaju mlađu populaciju. Korona virus ima specifične receptore preko kojih može da napadne ćelije srčanog mišića što, posledično, dovodi do njegovog oštećenja, stvaranja ožiljka i smanjenja srčane snage. Ove promene su u manjoj ili većoj meri nepovratnog karaktera.

Upala srčanog mišića je posebno interesantna iz domena tzv. post-kovid sindroma. Primećeno je da bolesnici koji su preležali kovid dugo vremena ne mogu da se oporave i povrate nivo fizičke kondicije koji su imali pre infekcije. Jedan od razloga može biti i činjenica da je srčani mišić oštećen delovanjem korona virusa. Preporučuje se da bolesnici koji imaju simptome post-kovid sindroma, obavezno urade kardiološki pregled sa ultrazvučnim pregledom kako bi se utvrdilo stanje srca.

corona virus

Neka upečatljiva iskustva u lečenju pacijenata koji su oboleli od kovida, a posle su imali i komplikacije sa srcem?

Kovid je sama po sebi potencijalno teška i ozbiljna bolest. Ozbiljnost bolesti je posebno naglašena u slučaju kada se razvije kod kardiovaskularnih bolesnika. Dugogodišnji kardiovaskularni bolesnici (operisani bolesnici, bolesnici sa stentovima, sa srčanom slabosti itd.) imaju, u određenoj meri, oslabljene funkcionalne kapacitete. U situaciji kada se na takvom terenu razvije i kovid, kardiovaskularni sistem je pred ultimativnim izazovom. Kada je sistem napregnut do krajnjih granica, čak i mali pad saturacije kiseonika u krvi može u potpunosti deklanširati delikatnu ravnotežu i životno ugroziti bolesnika. Visoke temperature koje se viđaju kod kovid bolesnika dovode do povećanih metaboličkih zahteva koje kardiovaskularni sistem treba da obezbedi. Budući da srce nekad radi sa jedva dovoljnom snagom u normalnim okolnostima, povećani zahtevi u slučaju infekcije mogu da izazovu krah cirkulacije.

I, konačno, situacija koja je posebno zabeležena sa početka kovid pandemije svuda u svetu ali i kod nas i koja je delovala neverovatno u tolikoj meri da su vodeći svetski naučni časopisi objavili radove sa naslovima poput “Gde su nestali kardiovaskularni bolesnici?”, odnosi se na pojavu da se bolesnici sa akutnim infarktom miokarda ili disekcijom aorte, jednostavno nisu javljali ili nisu uspevali da dođu do svog kardiologa. U tom periodu, zabeležen je pad urgentnih kardioloških i kardiohirurških intervencija za 80%, što je na žalost imalo ozbiljne, u nekim slučajevima i fatalne posledice po zdravlje i život ove grupe bolesnika. S obzirom da kardiovaskularne bolesti najviše opterećuju naš zdravstveni sistem, veoma je značajan podatak da se situacija vratila u normalne tokove, da su pacijentima kardiolog i kardiohirurg ponovo dostupni i to ne samo u urgentnim situacijama nego i u redovnim unapred zakazanim kontrolama i intervencijama.

Koje posledice upala srčanog mišića može da izazove i da li se posledice razlikuju ako je kovid uzročnik svega?

Bolest počinje virusnom infekcijom respiratornog trakta, i/ili sa pojavom simptoma poput malaksalosti, bolova u mišićima i zglobovima, pojavom gastrointestinalnih tegoba poput mučnine, proliva i povraćanja, na koje se posle desetak dana nadovežu simptomi koji odgovaraju kardiovaskularnim tegobama, poput bolova u grudima, gušenja, oticanja nogu ili aritmija. Upala srčanog mišića može da prođe gotovo neprimetno ili sa vrlo malo tegoba, s druge strane pacijenti se žale na preskakanje u srčanom ritmu ili čak izražen oštar probadajući bol u grudima. U kasnijem toku bolesti, kao posledica virusne infekcije, mogu da zaostanu priraslice između plućne i srčane maramice koje pri novim prehladama, premoru ili promenama vremena izazivaju probadanja u grudima.

Kod najvećeg broja bolesnika koji su imali miokarditis, tok bolesti je takav da će doći do potpunog oporavka, bez ikakvih trajnih oštećenja srca. Oporavak može da traje od nekoliko nedelja do nekoliko meseci, ali se srčana funkcija u potponosti povrati. Manji broj pacijenata razvije dilatativnu kardiomiopatiju (stanje kada se srce proširi i oslabi) što zahteva doživotno lečenje, smanjuje sposobnost za fizički napor, kvalitet i dužinu života. Veoma retko (2%) miokarditis brzo napreduje i za kratko vreme može da dovede do smrti bolesnika ili zahteva neki oblik mehaničke cirkulatorne potpore, a još ređe kod pacijenata koji se ne oporave je neophodna transplantacija srca. Vrlo je važno napomenuti da osobe koje su se oporavile od miokarditisa, u narednih šest meseci treba da izbegavaju veće fizičke napore, a ukoliko su sportisti, imaju u tom periodu zabranu takmičenja.

upala srcanog misica

Pogledajte još...