Funkcija srca je da neprekidno pumpa krv bogatu kiseonikom po čitavom telu, dok bubreg filtrira krv, izvlačeći otpadne materije u obliku urina, a takođe, pomaže u regulisanju nivoa vode i soli u organizmu što je vrlo važno za kontrolu krvnog pritiska. Ovako dr Ivan Čurić objašnjava fiziološku vezu između ova dva organa. Srčana bolest može izazvati bolest bubrega, ali bolest bubrega, takođe, može uzrokovati bolest srca. Srčane bolesti su najčešći uzrok smrti među osobama na dijalizi. 

Malo o fiziologiji srca i bubrega

Srce kao centralni organ kardiovaskularnog sistema pumpa oko 5 litara krvi kroz krvne sudove organizma svakog minuta, što se naziva minutni volumen srca. Oko 20% minutnog volumena protiče kroz bubrege, zahvaljujući njihovoj strukturi i izuzetno bogatoj vaskularnoj mreži. Kroz sistem kapilara i kanalića bubrega, komplikovanim procesima glomerularne filtracije, tubularne reapsorpcije i sekrecije, dolazi do stvaranja definitivne mokraće kojom organizam izbacuje degradacione produkte. U regulaciji krvnog pritiska bubreg ima centalnu ulogu.

Ovi osnovni podaci iz fiziologije ukazuju na povezanost i nedeljivost kardiovaskularnog sistema i bubrega. Jasno je da će oboljenje jednog organskog sistema imati određene negativne posledice po drugi.

srce i pluća

Koji su to faktori rizika koji utiču na nastanak bubrežnih bolesti

Bubrežne i kardiovaskularne bolesti dele veliki broj faktora rizika, koji vremenom dovode do ovih oboljenja. To su tradicionalni faktori: hipertenzija, dijabetes, pušenje, poremećaj metabolizma masti, gojaznost. Grupa netradicionalnih faktora je specifična za bolesti bubrega: anemija, opterećenje viškom tečnosti, povišen fosfor u krvi, proteinurija, povišen nivo homocisteina u krvi itd. I jedna i druga grupa faktora rizika dovodi do endotelne disfunkcije čiji je rani pokazatelj albuminurija - pojava frakcije proteina u mokraći.

Da li srčana slabost utiče na pogoršanje bubrežne funkcije

Relativno skorašnja istraživanja pokazuju da je zatajenje srca značajan faktor rizika za bolest bubrega. Kada srce više ne pumpa efikasno, krv zaostaje (kongestija), što izaziva povećani pritisak u glavnoj veni koja je povezana s bubrezima i dovodi do zagušenja krvi (kongestije) u bubrezima. Bubrezi takođe pate usled priliva kiseonikom osiromašene krvi.

Kada bubrezi postanu oštećeni, hormonski sistem koji reguliše krvni pritisak postaje da bude preaktivan u pokušaju da poveća dotok krvi u bubrege. Srce tada mora da pumpa protiv većeg pritiska u arterijama i na kraju pati od povećanog opterećenja.

faktori rizika za bubrežne bolesti

Koliko su značajne i zastupljene bubrežne bolesti

Hronična bubrežna bolest se deli u 5 stadijuma. Epidemiološki podaci iz SAD I EU pokazuju fenomen “sante leda”; naime apsolutni broj bolesnika sa terminalnom bolešću bubrega, koji se leče nekom od metoda zamene bubrežne funkcije, je višestruko manji od broja bolesnika u stadijumima I,II,III. Šta to znači? Bolesnici sa hroničnom bubrežnom bolešću su visoko rizični znatno pre nastanka terminalne bubrežne slabosti i imaju višestruko veći rizik od smrti pre započinjanja lečenja dijalizom ili transplantacijom. Oko 50% smrtnih slučajeva, u ovoj populaciji, su izazvani kardiovaskularnim oboljenjima.

Sa druge strane, u velikim kliničkim studijama koje su se bavile kardiovaskularnim obolljenjima, dokazano je da već i rani stadijumi bubrežne bolesti predstavljaju nezavistan faktor rizika. Iz svega navedenog, proizilazi stav da je potrebno lečiti osobu kao celinu a ne pojedini organski sistem.

 

Da li znate da je ECMO oblik vantelesnog krvotoka sličan aparatu za hemodijalizu

 

Kako možemo da smanjimo rizik

Prevenirajući i lečeći srčane bolesti u velikoj meri zaustavljamo napredovanje bubrežne bolesti i obrnuto.

  • Nemojte pušiti.
  • Jedite hranu sa malo soli.
  • Pitajte svog lekara ili medicinsku sestru da podesi dozu leka u skladu sa rezultatima testa krvi i težinom. Redovno pratite telesnu težinu kod kuće kako biste upozorili na preopterećenje tečnosti ili dehidraciju.
  • Upoznajte svoje lekove - pitajte lekara, sestru ili farmaceuta da objasni sve detalje vase terapije.
  • Redovno vežbanje - plivanje, vožnja biciklom, plesanje ili žustrije hodanje pomažu u snižavanju krvnog pritiska i poboljšanju rada srca i mišića.

 

ivan curic

Dr Ivan Čurić, kardiolog i nefrolog

Fresenius Medical Care, Novi Sad

Upoznavanje sa vašim zdravstvenim problemom uvek započinje razgovorom. Bilo da imate bolest srca, krvnih sudova, problem u ishrani, tu smo da vam pomognemo. Svetska zdravstvena organizacija je definisala zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći. To je cilj kome zajednički težimo.