Poslednjih godina zagađenje vazduha i uticaj na zdravlje ljudi postali su važno pitanje u globalnim okvirima. Devet od deset ljudi širom sveta udiše zagađeni vazduh. Prema nedavnom izveštaju Svetske zdravstvene organizacije, više od 20% svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti uzrokovano je zagađenjem vazduha - više od tri miliona smrtnih slučajeva svake godine – pri čemu ove cifre imaju tendenciju daljeg rasta. O ovom, veoma značajnom problemu, razgovaramo sa prof. dr Katarinom Paunović.

 Katarina Paunović

dr Katarina Paunović
Institut za higijenu sa medicinskom ekologijom
Vanredni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Jasna povezanost između aerozagađenja i povećane smrtnosti populacije

Zagađenje vazduha je u žiži domaće javnosti u poslednjih nekoliko godina, od kako Svetska zdravstvena ozrganizacija objavljuje podatke o smrtnosti od zagađenog vazduha u celom svetu. Do pre samo nekoliko godina aerozagađenje je bilo rangirano na trinaeso mesto uzroka smrti ljudi na celom svetu, da bi se u poslednje dve-tri godine pozicioniralo na neslavnom šestom mestu, sa tendencijom da prevaziđe uticaj drugih faktora, među kojima su pušenje, povišena telesna masa, upotreba  alkohola i visok krvni pritisak.

Nova zakonska regulativa u Srbiji u poslednjih desetak godina doprinela je da se poveća obim merenja zagađujućih materija u vazduhu te obavezala zajednicu da obaveštava javnost o stanju kvaliteta vazduha. Skoro da nema vremenske prognoze koja se ne završava izveštajem o stanju i stepenu zagađenosti vazduha. Skoro da nema osobe koja nema instaliranu neku aprlikaciju za praćenje vazduha u svom mestu. Skoro da nema mesta u kome nije aktivna bar jedna organizacija za zaštitu zdravlja ljudi i stanja životne sredine.od štetnog vazuha. Srećom, tako smo postali svesni obima problema koji zagađenje vazduha nosi sa sobom i dalekosežne posledice koje ostavlja.

Mehanizam štetnog uticaja zagađenog vazduha

Američko udruženje za srce je prvo dalo preporuke za ponašanje stanovništva u situacijama kada postoji zagađenje vazduha. To je bio prvi signal da zagađenje vazduha ne oštećuje samo respiratorni sistem kao što se to uobičajeno misli, već da ispoljava i dejstvo na srce i krvne sudove. To potvrđuju mnogobrojne studije širom sveta, kao i istraživanja u našoj zemlji.

Način na koji zagađenje vazduha deluje na kardiovaskularni sistem dobro je poznat. Činjenica je da neke zagađujuće materije iz vazduha, kao što su gasovi sumpordioksid i ozon, te sitne takozvane suspendovane čestice, lako dospevaju udahnutim vazduhom u najudaljenije i najsitnije delove pluća. Većina njih izaziva oštećenje ćelija i tkiva pluća, što dovodi pre svega do kratkotrajne i povratne promene respiratone funkcije i olakšava razvoj respiratornih infekcija i alergijskih bolesti. Pored toga, ukoliko se oštećenja plućng parenhima ne poprave, plućna funkcija se nepovratno smanjuje i razvijaju se hronične bolesti pluća koje skraćuju životni veki kvalitet života osoba koje od njih pate.

aerozagadjenje

Sa druge strane, neke materije iz vazduha, a pre svega veoma sitne frakcije pomenutih suspendovanih čestica, sposobne su da prodiru kroz pluća do krvnotoka i da nastave svoj štetni pohod u ćelijama koje oblažu zidove krvnih sudova, a verovatno i u ćelijama samog srca. Kaskada zapaljenskih procesa koji se u njima dešavaju predstavlja podlogu za razvoj krtosti krvnih sudova. Obzirom na dugotrajnu, pa čak i celoživotnu izloženost ovim materijama iz vazduha, ne iznenađuje što se ovo stanje – ateroskleroza – dešava i kod mlađih osoba i značajno pogoršava kod starijih. Ove trajne promene u srcu i krvnim sudovima u jednom trenutku će se ispoljiti bilo u obliku povišenog krvnog pritiska, poremećaja srčanog ritma, srčane slabosti, angine pektoris, moždanog udara, ili pak infarkta miokarda, odnosno srčanog udara.

Aerozagađenje dovodi do hroničnog upalnog procesa

Novije studije ukazuju da se čak ni tu ne završava štetno delovanje čestica iz vazduha. Naime, procesi koji se nezaustavljivo dešavaju na nivou respiratornog i kardiovaskularnog sistema šalju signal autonomnom nervnom sistemu koji tumači te događaje kao stres, zbog čega se pokreće čitav niz zapaljenskih i metaboličkih procesa i u drugim tkivima i organima, koji dovode do stanja trajne, hronične inflamacije. Ona se nalazi u osnovi insulinske rezistencije na nivou mišića i masnog tkiva, koji u sprezi sa poremećajem metabolizma masti u jetri dovode do razvoja šećerne bolesti (dijabetesa) i stanja koja poznajemo kao kardio-metaboličke bolesti.  

Za većinu navedenih dešavanja u ljudskom organizmi „dežurni krivci“ su sitne materije koje lebde u vazduhu, odnosno seuspendovane čestice. Postoji više elemenata koji ih čine opasnim poljudsko zdravlje. Prvo, to su njihove izuzetno male dimenzije zahvaljujući kojima one lako dospevaju do najsitnijih alveola, odnosno najdubljiih delova respiratornih organa. Istovremeno, to omogućava i njihovu značajnu distribuciju od mesta nastanka iz zagađivača strujanjem vazduha do udaljenih mesta u životnoj sredini i dugotrajno zadržavanje u vazduhu lebdenjem. Drugo, njihov hemijski sastav je izrazito promenljiv, jer osim ugljenika, mineralne prašine i neorganskih kiselina, mogu da sa sobom nose i biološki materijal i teške metale, koji na taj način dospevaju u čovekov organizam.  Treće, postoje nedvosmisleni dokazi dobijeni na ljudima, životinjama i ćelijskim kulurama da ove čestice dovode do opsanih efekata na kardiovaskularni sistem, odnosno do zapaljenja, oksidativnog stresa, koagulacije krvi i tromboze i ateroskleroze.

WHO zagadjenje vazduha struktura morbiditeta

Dominantni izvori zagađenja vazduha u našoj zemlji

U našoj zemlji dominantni izvori zagađenja vazduha su procesi sagorevanja fosilnih goriva (ugalj, mazut, benzin, dizel i drugo), kojima se proizvode električna i toplotna energija za masovnu upotrebu, a naročito proizvodnja toplote u kućnim uslovima. Slede industrijski procesi, razni oblici saobraćaja i poljoprivreda. Obzirom da se teško odričemo upotrebe fosilnih goriva, problem zagađenja vazduha nije jednostavno rešiti. Mere koji bi se mogle preduzeti uključuju prelazak na ekološki čiste obnovljive oblike energije, promena sistema grejanja, ugradnja specijalnih filtera u dimnjake, modernizacija saobraćaja i drugo, za šta su potrebna ogromna finansijska ulaganja u dužem vremenskom periodu i saradnja svih sektora društva. Ipak, u krajnjoj liniji, očekuje se da strategije kojima se smanjuje prisustvo zagađujućih materija u vazduhu životne sredine smanje i opterećenje društva zbog pojave kardiovaskularnih bolesti.

Kako se ponašati u slučaju izražene aerozagađenosti?

U međuvremenu, dobro je što mnogobrojna udruženja aktivno ukazuju na postojanje zagađenja vazduha kao sa ekološkog i društvenog apsekta i što insistiraju na odgovornosti onih koji zagađenje stvaraju ili ga svojim činjenjem podržavaju ili ne sprečavaju. Ipak, potrebno je da lekari i drugi zdravstveni radnici postanu glasni zastupnici čistog vazduha i da stalno upozoravaju sve one koji im se obraćaju kao i celokupnu javnost na značaj prevencije i sprovođenje medicinskih mera kojima bi se posledice po zdravlje mogle preduprediti.

Među njima su pre svega svesno izbegavanje izlaganja zagađenju, odustajanje od napornih fizičkih aktivnosti dok se kvalitet vazduha ne promeni, planiranje fizičkih aktivnosti napolju kada je nivo zagađenja nizak, te birati šetnju i druge manje naporne aktivnosti napolju. Svi ovi mali pojedinačni napori mogu kumulativno doprineti zajedničkoj borbi za unapređenje zdravlja i pobošljanje kvaliteta života pojedinaca i društva u celini.

čist vazduh

Pogledajte još…

 

Upoznavanje sa vašim zdravstvenim problemom uvek započinje razgovorom. Bilo da imate bolest srca, krvnih sudova, problem u ishrani, tu smo da vam pomognemo. Svetska zdravstvena organizacija je definisala zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili nemoći. To je cilj kome zajednički težimo.