Štampa

Bendopneja predstavlja otežano disanje (dispneja) koje se javlja u roku od 30 sekundi od savijanja u struku, npr. kada se sagnete da vežete pertle na cipelama ili obujete čarape. Pojavljuje se kao odgovor na premeštanje tečnosti unutar kardiovaskularnog sistema i kao posledica pritiska na stomak. Bendopneja je znak pogoršanja srčane insuficijencije i iz tog razloga je potrebna medicinska pomoć kako bi se zdravstveno stanje pažljivo evaluiralo.

Kada je otkriven ovaj simptom srčane slabosti?

Bendopneja je relativno nov pojam koji je kao takav prepoznat i uvršten u kliničku praksu tokom 2014. godine, nakon što su istraživači primetili da su pojedini pacijenti sa srčanom insuficijencijom doživeli dispneju u roku od nekoliko sekundi nakon savijanja. Ova pojava je potom ispitana u studiji koja se bavila procenom učestalosti ovog simptoma i utvrđivanjem njegovog medicinskog značaja, a sprovedena je od strane istraživača sa Univerziteta u Teksasu. Studija je sprovedena na preko stotinu pacijenta sa srčanom insuficijencijom i pokazala je da je bendopneja bila prisutna kod 29 od 102 ispitanika (28%). Prosečno vreme do pojave simptoma bilo je osam sekundi. Neki pacijenti su pripisali pojavu bendopneja lošoj fizičkoj formi ili prekomernoj težini, ali je verovatnije da su imali udružene simptome uznapredovale srčane slabosti.

nedostatak vazduha

Koji su simptomi bendopneje?

Kratkoća daha ili otežano disanje - dispneja - jedinstven je simptom bendopneje. Ponekad dispneju prati pritisak ili stezanje u grudima ili osećaj gušenja, što posledično može izazvati osećaj panike.

U studiji iz 2016. godine, utvrđeno je da osobe koje su imale bendopneju imaju i veću učestalost ostalih vrsta dispneje, posebno ortopneje (otežano disanje u ležećem položaju) i paroksizmalne noćne dispneje (dispneja toliko dramatična da osobu može probuditi iz dubokog sna). Uvećanje obe srčane pretkomore kao i povišen sistolni pritisak u plućnoj arteriji bilo je češće kod pacijenata sa bendopnejom, ali isto tako i izraženo oticanje nogu i uznapredovala srčana insuficijencija.

Bendopneja nije uvek rezultat srčanog popuštanja

Bendopneja se javlja u slučaju kada srce ne može za kratko vreme da se prilagodi premeštanju tečnosti unutar vaskulature kao i pritisku na stomak prilikom savijanja unapred. Ljudi sa srčanom insuficijencijom imaju tendenciju da zadržavaju veću količinu tečnosti od normalne, pa su posebno osetljivi na kretanje tečnosti i stres koji ona stvara na srcu. Naime, u srčanoj insuficijenciji srce obavlja svoju pumpnu funkciju angažujući sve raspoložive potencijale u cilju da održi adekvatan protok krvi kroz organizam. Svaki dodatni stres na srce, a to je iznenadni dodatni priliv krvi (tečnosti), obično iz venskog sistema u abdomenu (prilikom savijanja u predelu stomaka se vrši pritisak na venski sistem i krv se „ubacuje“ u cirkulaciju), premašuje mogućnosti oslabljenog srca da u kratkom vremenskom roku izbaci novopristigli volumen i tada dolazi do pojave bendopneje.

Pokazano je da je bendopneja povezana sa srčanom insuficijencijom koja je uznapredovalog stadijuma ili je loše kontrolisana i obično je znak pogoršanja srčane insuficijencije.

Ovo su najčešći faktori rizika za nastanak srčane slabosti:

Bendopneja se, takođe, može javiti kod ljudi koji su gojazni i imaju veliki trbuh, a nemaju srčanu insuficijenciju.

dispneja

Kako se bendopneja dijagnostikuje?

Test na bendopneju je prilično jednostavan - pacijent bi trebalo da sedne i da se savije u struku. Ako oseti otežano disanje u roku od 30 sekundi nakon toga, dijagnostikuje se bendopneja.

Iako je bendopneja pouzdan znak da se srčana insuficijencija slabo kontroliše propisanom terapijom ili da se pogoršava, ne smatra se „alatom“ za skrining srčane insuficijencije. Drugim rečima, ako se savijete u struku i iznenada imate problema sa disanjem, to nije definitivan znak da imate srčanu insuficijenciju, posebno ukoliko do tada niste imali nijedan znak ili simptom srčane slabosti. S druge strane, ako od ranije znate da imate srčanu insuficijenciju, verovatno ste iskusili brojne ostale simptome srčane slabosti. Bendopneja ukazuje na progresiju srčane slabosti i govori u prilog potrebe dodatne terapijske optimizacije.

test 1

Lečenje

Budući da je bendopneja simptom srčane insuficijencije, ne postoji ciljani tretman za bednopneju van konteksta lečenja i kontrole srčane slabosti. Međutim, može se ublažiti ako se srčana insuficijencija dobro kontroliše. To obično podrazumeva  kombinaciju lekova, uključujući diuretike, koji uklanjaju višak tečnosti iz tela, ograničavanje unosa soli iz ishrane, jer natrijum doprinosi zadržavanju tečnosti, i, u uznapredovalim slučajevima, implantaciju defibrilatora ili druge postupke (mehanička cirkulatorna podrška ili transplantacija srca).

Ukoliko imate bendopneju, recite to vašem lekaru

Ako se nagnete unapred i osetite da nemate vazduha ili otežano dišete, sva prilika je da neće znati o čemu se radi. Nikada nije prijatno iskusiti osećaj otežanog disanja. Ako vam je dijagnostikovana srčana insuficijencija, bendopneja je signal da se vaše stanje verovatno pogoršava. Obratite pažnju na taj alarm i potražite medicinsku pomoć. Ako nemate srčanu insuficijenciju, a imate prekomernu težinu, otežano disanje uzrokovano savijanjem unapred najverovatnije je „normalna“ pojava i znak da biste imali koristi od gubitka viška kilograma. U svakom slučaju, prijavite bendopneju svom lekaru.

Izvor: Verywellhealth, JACC

bendopneja

 

Pogledajte još…