Štampa

Krvni pritisak se meri posebnim aparatima za merenje krvnog pritiska sa ciljem utvrđivanja da li bolesnik ima, najčešće, povišen krvni pritisak ili hipertenziju. Priprema i način izvođenja procedure merenja krvnog pritiska, kao i položaj ruke i drugi faktori, mogu uticati na izmerenu vrednost pritiska i za više od 10%. Ovako značajne greške prilikom merenja krvnog pritiska mogu maskirati prisustvo hipertenzije ili dati lažno normalne vrednosti pritiska, a što opet, može odložiti primenu neophodno antihipertenzivne terapije.

Nisu retki slučajevi da pacijenti kod kuće imaju normalne vrednosti krvnog pritiska i, pri tom, povišen krvni pritisak na pregledima kod lekara. Ovo može biti vrlo frustrirajuće za pacijente sa hipertenzijom, posebno za one koji pokušavaju da održe pod kontrolom visoki krvni pritisak.

Pacijenti su često uznemireni zbog toga kakav će biti njihov krvni pritisak kada se meri u lekarskoj ordinaciji, a upravo ta anksioznost dovodi do porasta krvnog pritiska. Ova pojava je poznata pod nazivom „hipertenzija belog mantila“ i naročito je česta među starijim pacijentima.

Iz ovih razloga preporučuje se da pacijenti koji uzimaju lekove za hipertenziju mere i prate  vrednost krvnog pritiska u kućnom ambijentu.

kako se meri krvni pritisak

Krvni pritisak je sila koja deluje na unutrašnji zid krvnih sudova dok srce pumpa krv kroz organizam

Otprilike jedna trećina odrasle populacije ima hipertenziju, a više od dve trećine osoba sa povišenim krvnim pritiskom nije svesno da ima hipertenziju. Nekontrolisano visok krvni pritisak često se naziva „tihi ubica“, jer visoki krvni pritisak može izazvati brojna ozbiljna stanja bez da je prethodno bilo vidljivih simptoma.

Ako se ne leči, povišeni krvni pritisak može dovesti do moždanog udara, oštećenja bubrega, disekcije aorte, gubitka vida, gubitka pamćenja, pojave tečnosti u plućima, angine pektoris, erektilne disfunkcije, bolesti perifernih arterija i oštećenja srca i koronarnih arterija.

Krvni pritisak odraslih koji iznosi 120/80 mmHg smatra se normalnim

Krvni pritisak se može meriti ručno ili automatski (digitalno). Za ručno merenje krvnog pritiska aneroidnim sfigmomanometrom potrebni su stetoskop i sfigmomanometar. Stetoskop nije potreban pri određivanju krvnog pritiska pomoću automatizovanog digitalnog monitora krvnog pritiska.

Za većinu pacijenata, „normalna“ vrednost izmerenog krvnog pritiska je manje od 120 za sistolni (gornji pritisak) i manje od 80 za dijastolni (donji pritisak). U ambulantnim ili bolničkim uslovima kada se meri pritisak, sistolno merenje od 120 do 139 i dijastolno od 80 do 89 smatraju se prehipertenzijom za većinu pacijenata. Sve vrednosti iznad 140/90 mmHg smatra ju se hipertenzijom. U kućnim uslovima kada su pacijenti obično opušteniji, očitavanje vrednosti iznad 135/85 mmHg smatra se visokim pritiskom.

Pored ranije opisane hipertenzije belog mantila, i drugi faktori mogu dovesti do toga da vam se krvni pritisak povisi tokom merenja u lekarskoj ordinaciji. U situacijama kada pacijent mora da koristi toalet, krvni pritisak može malo da poraste. Isto tako, ako pacijent mora da se popne stepenicama da bi došao do lekarske ordinacije ili ga dugo čekanje ispred ordinacije uznemirava, krvni pritisak može porasti.

mehanizam merenja

Pre merenja krvnog pritiska

Korisni saveti za precizno merenje krvnog pritiska

Merite krvni pritisak svakog dana u isto vreme

Krvni pritisak može da varira tokom dana. Ako je potrebno da redovno proveravate krvni pritisak, pokušajte to da radite u približno isto vreme svakog dana. Vrednost krvnog pritiska je obično najniža ujutro i raste tokom dana.

Važno je pravilno postavljanje manžetne i veličina manžetne

Obmotajte manžetnu oko ruke (nadlaktice) jedan centimetar iznad nivoa lakta, po mogućnosti na golu kožu bez odeće koja steže ruku. Merenje sistolnog pritiska preko odeće može povećati vrednost i do 40 mmHg. Merna traka se može iskoristiti za merenje obima nadlaktice ili se može koristiti indeksna linija na manžetni. Važno je utvrditi da manžetna odgovara obimu nadlaktice budući da je ova podudarnost veoma važna kako bi se izvršilo precizno merenje krvnog pritiska. Ako odgovaraju dve veličine manžetne, koristite veću. Deo manžetne koji se naduvava trebalo bi u potpunosti da pokriva najmanje 80% nadlaktice. Nepravilna veličina manžetne može dovesti do netačnog merenja.

digitalno samomerac krvnog pritiska

Ne pričajte tokom merenja krvnog pritiska

Govor može povećati sistolni pritisak do 15 mmHg.

Izbegavajte faktore koji mogu povećati krvni pritisak

Duvan, kofein, alkohol i fizičku aktivnost trebalo bi izbegavati najmanje trideset minuta pre merenja, jer ove aktivnosti mogu prouzrokovati privremeni skok krvnog pritiska. Ostali faktori koji mogu uticati na očitavanje krvnog pritiska uključuju stres, hladnoća, pun stomak, bol, otežano disanje i primena određenih lekova.

Odmorite 5 minuta pre merenja krvog pritiska

Sedite. Opustite celo telo, posebno područje između lakta i prstiju. Sedite uspravno, oslonjeni na leđa, stopala ravno na podu, a noge ne ukrštene.

Oslonite ruku u nivou srca

Oslonite lakat na sto ili rukohvat stolice tako da manžetna bude u nivou vašeg srca (malo ispod pazuha). Okrenite dlan nagore. Držite ruku mirnom tokom ciklusa merenja.

Ne ispuštajte manžetnu prebrzo

Neki uređaji za merenje krvnog pritiska mogu automatski da kontrolišu brzinu ispuštanja vazduha iz manžetne odnosno pada pritiska, ali obično pritisak treba da se smanjuje za oko 2 do 3 mmHg u sekundi.

Ponovite merenje

Izmerite krvni pritisak dva puta, sa kratkom pauzom između. Ako se očitavanja razlikuju za 5 ili više poena, izmerite i treći put.

Kada da prekršite ova pravila?

Ako postoji situacija kada osetite nesvesticu ili vrtoglavicu prilikom jutarnjeg ustajanja iz kreveta ili kada ustajete nakon perioda sedenja, važno bi bilo da proverite krvni pritisak dok sedite, a zatim i u stojećem stavu kako biste videli da li pritisak pada prilikom promene položaja.

Izmerite pritisak na obe ruke

Dobra je ideja da vam barem jednom izmere krvni pritisak na obe ruke, jer vrednosti koje se izmere na jednoj ruci (obično desnoj) mogu biti veće od izmerenih vrednosti na drugoj ruci. Utvrđeno je da su očekivane prosečne razlike u sistolnom krvnom pritisku između leve i desne ruke od oko 5 poena.

ocitavanje krvnog pritiska

Vodite dnevnik krvnog pritiska

Vođenje evidencije o vrednostima krvnog pritiska pomoći će vama i vašem lekaru da prati kako vaš krvni pritisak reaguje na terapiju i promenu načina života i da li vam je potrebna promena u načinu lečenja povišenog krvnog pritiska.

Merenja možete sačuvati u memoriji digitalnog aparata za merenje pritiska, na računaru ili telefonu ili na papiru - kako god želite. Ako svoj digitalni aparat delite sa nekim drugim, evidenciju vodite tako da se očitavanja ne pomešaju.

Korisno je voditi dnevnik izmerenih vrednosti krvnog pritiska. Zabeležite merenja, čak i ona koja ne uvrstite u prosek. U idealnom slučaju zapišite vreme i datum, kao i vreme uzimanja lekova za krvni pritisak. Takođe je korisno napomenuti bilo šta što je moglo uticati na vaš krvni pritisak, na primer promene u lečenju, epizode ​​bolesti, simptome koje imate u to vreme, poput glavobolje ili vrtoglavice.

Izvor: UTSW, Harvard, BloodpressureUK

visok krvni pritisak

Pogledajte još…