Štampa

Bol u grudima jedan je od najčešćih simptoma zbog kojih se pacijenti javljaju službi hitne medicinske pomoći ili prijemnim odeljenjima bolnica. Prema podacima Centra za kontrolu bolesti i prevenciju (Atlanta, SAD) zbog bola u grudima odeljenjima hitnih službi se godišnje javlja i do 8 miliona osoba.

Puno ljudi ima bol u grudima

Prema podacima iz Engleske i Velsa oko 15 miliona ljudi se godišnje javlja na odeljenja hitnih službi. Iz registrovanih podataka otkrilo se da bol u grudima čini oko 6% hitnih slučajeva, da je taj broj u porastu a da je čak dve trećine ovih pacijenata primljeno na dalje ispitivanje što je prouzrokovalo značajan teret zdravstvenom sistemu. Kako su ovi podaci slični podacima iz drugih sredina i da se kardiovaskularni uzrok bola u grudima javlja i do 20% pacijenata, nametnula se potreba za pronalaženjem sistema ili alatki koje će pomoći lekaru u vršenju trijaže pacijenata sa bolom u grudima.

Bol u grudima može se definisati kao bilo koja bol ili nelagoda u grudima, ali to uključuje i bol u ramenima ili epigastričnoj regiji, a postoje i tzv. ekvivalenti bola u grudima (bol u ramenima, vratu ili donjoj vilici). Čak trećina opšte populacije doživljava ovu tegobu u nekom obliku tokom svog života. Bolesti koje mogu uzrokovati bol u grudima su veoma raznolike i brojne. Pored bolesti srca i krvnih sudova to mogu biti mnogobrojne bolesti koštano-mišićnog sistema, bolesti gastrointestinalnog trakta, bolesti pluća, psihijatrijske i neke druge bolesti. Procena pacijenta sa bolom u grudima jedan je od najvećih izazova sa kojima se suočava lekar koji radi na odeljenju hitne službe. Potrebno je brzo i pouzdano diferencijalno-dijagnostički razmotriti sva stanja koja su potencijalno opasna po život a to su pre svega akutni koronarni sindrom/akutni infarkt miokarda, disekcija aorte, plućna embolija ili pneumotoraks.

Bolesti srca i krvnih sudova vodeći su uzrok smrtnosti i invaliditeta savremenog čoveka. Zato nije iznenađujuće da su osobe koje zadobiju bol u grudima zabrinute za svoje zdravstveno stanje. S obzirom da je broj pacijenata koji se javlja hitnim službama/prijemnim odeljenjima veliki, u svakodnevnom radu lekarima nije uvek lako da izvrše trijažu ovakvih pacijenata.

Kako proceniti da li je bol u grudima od kliničkog značaja

Do sada je razvijen veći broj sistema skorovanja koji su pokušali da uspostave vezu između prezentacije bolesti (bol u grudima) i različitih kliničkih determinanti. Iz praktičnih razloga, važno bi bilo imati mogućnost diferenciranja bola u grudima kardijalne etiologije u odnosu na nekardijalnu. Takođe, ako se radi o kardijalnoj etiologiji, da li takvog pacijenta treba zadržati na bolničkom lečenju i kada je potrebno raditi dopunska ispitivanja. Mnogi od osmišljenih sistema skorovanja su i danas u upotrebi.

bol u grudima moguci uzroci

HEART bodovni sistem

HEART skor je razvijen 2008. godine kod pacijenata koji su se zbog bola u grudima javljali na odeljenja hitnih službi deset bolnica u Holandiji. Skor je izračunavan na dan prijema na osnovu sledećih pet parametara: anamnestički podaci/istorija bolesti (H-history), elektrokardiogram (E-electrocardiogram), godine života (A-age), faktori rizika za ishemijsku bolest srca (R-risk factors) i vrednosti troponina (T-troponin). Zatim je vršeno praćenje pacijenta u periodu od 6 nedelja od javljanja bola u grudima i tada su beležene pojave tri velika neželjena kardiovaskularna događaja (infarkt miokarda, revaskularizacija miokarda i smrtni ishod). Podaci za praćenje pacijenata preuzimani su iz digitalnih i pisanih evidencija pacijenata, uključujući otpusna pisma, izveštaje o revaskularizaciji miokarda i bilo koju drugu relevantnu medicinsku dokumentaciju.

bol u grudima

Gde se primenjuje HEART bodovni sistem

Izračunati skor ovog bodovnog sistema je značajan jer pomaže u donošenju odluka kod pacijenata sa bolom u grudima/sumnjom na akutni koronarni sindrom i za razliku od drugih sistema skorovanja (kod kojih je postojanje koronarne bolesti već utvrđeno) ovaj skor registruje pacijente koji mogu da se otpuste na dalji ambulantni tretman bez potrebe za bolničkim lečenjem.

Skorovanje po HEART Score bodovnom sistemu vrši se izračunavanjem zbira bodova iz pet parametara (ukupan zbir se kreće od 0 do maksimalno 10 bodova):

A) anamnestički podaci/istorija kardiovaskularnih bolesti

     (neznatna ili mala sumnja=0; umerena sumnja=1; velika sumnja=2 boda)

B) godine života

     (manje od 45 godina=0; 45-65 godina=1; ≥65 godina=2 boda)

C) elektrokardiogram

     (normalan EKG=0; nespecifične smetnje depolarizacije=1; značajna promena ST segmenta=2 boda)

D) faktori rizika za ishemijsku bolest srca

   (nema faktora rizika=0; postojanje 1-2 faktora rizika=1; postojanje 3 ili više faktora rizika=2 boda)

E) troponin

   (referentne vrednosti=0; 1-3 puta iznad referentnih=1; više od 3 puta iznad referentnih=2 boda).

 

Pogledajte još…